Svrbodrama

Autor
Duško Domanović
Igra
Strahinja Bojović
Scenografija
Jelena Vasić
Dizajn zvuka
Boris Bandić
Dizajn plakata
Milorad Savanović

„SVRBODRAMA“ je proglašena za najbolji dramski tekst na festivalu „Zmajdani“ u organizaciji Zmajevih dečijih igara

Preporučeno za decu uzrasta: 6+
Trajanje predstave: oko 40 minuta
Preuzmi ponudu: ponuda SVRBODRAMA

Projekat pomogli
Gradska uprava za kulturu grada Novog Sada
Univerzal doo
Zmajeve dečije igre

ZAKAZANA IZVODJENJA PREDSTAVE

SCENAGRAD (mesto)DATUMVREME
Pozorište TEATRILO (PREMIJERA)Novi Sad12.Maj 2024.17h
Kulturni centarLajkovac17.Maj 2024.11h
Dečije selo "Milorad Pavlović"Sremska Kamenica4.jun 2024.16h
Restoran "Piknik" Ribarsko ostrvoNovi Sad30.jun 2024.10h
Dom vojskeNovi Sad9.Avgust 2024.19h
Hotel "Grand"Kopaonik17.Avgust 2024.20h
TeatriloNovi Sad20.Oktobar 202417h
TeatriloNovi Sad01.decembar 202417h
Hotel "Grand"Kopaonik21.decembar 2024.20h
TeatriloNovi Sad23.februar 2025.17h

OPIS PREDSTAVE

Pokušavajući da održi čas biologije, Srba objašnjava deci da se biologije kao dete užasno plašio. Razlozi njegovog straha leže u činjenici da je udžbenik biologije prepun kojekakvih mikroorganizama, virusa, bakterija, insekata i ostalih stvorenja koja svojim delovanjem narušavaju zdravlje čoveka. Upravo da bi se tog straha oslobodio Srba je odlučio da se bavi baš biologijom kako bi bolje upoznao taj živi svet i kako bi znanjem otklonio strah. Na ovaj način deci skrećemo pažnju na činjenicu da se mnogi strahovi mogu otkloniti ako određeni problem sagledamo sa svih strana, odnosno ako mu pristupimo analitčki. Predstava je, kako je već pomenuto, monodrama gde glumac komunicira sa publikom i na taj način ostvaruje komunikaciju iz koje će i deca otkriti svoje strahove, te pronaći put za njihovo otklanjanje. Problem sa vaškama, kao glavna tema predstave, je simbol koji ukazuje na to da i profesor može da ima isti problem kao i učenik i to ne samo zdravstveni već i problem koji mu remeti odnose sa okolinom. Na duhovit način „SVBRODRAMA“ će prikazati Srbinu maštovitu borbu protiv ove opasne pošasti koja je zajednički neprijatelj i Srbi i učenicima.

O AUTORU

Linkovi: Duško Domanović, Dnevnik, Duško u Prijepolju

Duško Domanović rođen je u Adranima pored Kraljeva (Srbija, Jugoslavija), 1979. godine. Diplomirao na Odseku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

Objavio knjige poezije Nedelja popodne (2005), Veći od života – Bukovski ovo nikada nije radio (2016) i Ono što smo bili (2020), kao i knjigu kratkih priča Puna linija (2012).

Za decu je objavio dramu Aždozmajska ljubav (2021), te knjige pesama Pesme za najvelike (2021), Navrh dima iz dimnjaka (2022) i Dan kao naručen (2023).

Poeziju, prozu i društveno angažovane osvrte povremeno objavljuje na svom blogu.

Svoje stvaralaštvo za decu i odrasle redovno predstavlja na festivalima i individualnim programima u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sloveniji.

Nagrada „Bogdan Mrvoš“ Kluba književnika Kraljevo, za najbolju kratku priču (2005)
Najuži izbor za Brankovu nagradu Društva književnika Vojvodine, za knjigu Nedelja popodne (2006)
Nagrada Kluba književnika Kraljevo za najbolji rukopis knjige, za zbirku priča Puna linija (2012)
Uži izbor za nagradu „Biljana Jovanović“ Srpskog književnog društva, za knjigu pesama Ono što smo bili (2021)
Nagrada za najbolji dramski rukopis namenjen deci i mladima na Međunarodnom festivalu dramskog stvaralaštva za decu i mlade u Trsteniku, za dramu Aždozmajska ljubav (2021)
Nagrada „Stanko Rakita“, koju dodeljuje Banjalučka podružnica Udruženja književnika Republike Srpske za najbolju knjigu namenjenu deci i mladima napisanu na srpskom jeziku, za knjigu Pesme za naj-velike (2022)
Nagrada „Jelena Bilbija Lapčević“ Prvog programa Radio Beograda, za najbolju priču namenjenu deci (2023)
Nagrada „Srebrno Gašino pero“, za najbolju knjigu za decu u prethodnoj godini, za knjigu Navrh dima iz dimnjaka,  koju dodeljuje Međunarodni festival humora za decu u Lazarevcu (2023)
Nagrada „Dositejevo pero“, za knjigu Navrh dima iz dimnjaka, koju dodeljuju Biblioteka „Dositej Obradović“ i Udruženje „Prijatelji dece“ iz Beograda (2023)
Nagrada „Momčilo Tešić“, za knjigu Navrh dima iz dimnjaka, koju dodeljuje Časopis „Svitak“ iz Požege (2023)
Nagrada „Sigridrugom“ za najbolji tekst „SVRBODRAMA“ na festivalu „Zmajdani“ u organizaciji Zmajevih dečijih igara

O IZVODJAČU

Strahinja Bojović (Novi Sad, 4. mart 1977) srpski je pozorišni, televizijski i filmski glumac. Diplomirao je 2002. godine na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu, u klasi profesora Mihaila Janketića. Član je Srpskog narodnog pozorišta.

Linkovi: WikipediaSrpsko narodno pozorište, Državni posao, Prvi Servis, IMDb, United Solo (New York), Zlatni vitez (Moskva)

FILM i TELEVIZIJA

„AVIONDŽIJE“, , režija Suzana Purković, Hype Production
„DRŽAVNI POSAO“, Biljan Ristić, režija Stojče Stoleski, RTV
„PRVI SERVIS“, Safet, režija Živa Stanojević, TV PRVA
„APOFANIJA“, režija Marin Malešević, KINO KLUB NOVI SAD (www.kinoklub.org)
„POMERI S SMESTA“ (tv serija), Televizija Vojvodine, režija Slobodan Šuljagić
„VERE I ZAVERE“ (tv serija), Televizija Vojvodine, režija Ivan Đorđević
„LAZA KOSTIĆ U SOMBORU“, režija Filip Markovinović
„LjUBAV I DRUGI ZLOČINI“, režija Stefan Arsenijevic, Berlinare 2008., ART & POPKORN (www.artandpopcorn.com)
„GORKI PLODOVI“, scenario i režija Siniša Kovačević, RADIO TELEVIZIJA SRBIJE
„ŽURKA“, režija Aleksandar Davić, ARGUS d.o.o.
„AFRIKA“, režija Gvozden Đurić, KINO KLUB NOVI SAD (www.kinoklub.org)
„DOBRO JUTRO MALIGNA ĆELIJO“, režija Marin Malešević,KINO KLUB NOVI SAD (www.kinoklub.org)
„SRCE JE MUDRIH U KUĆI ŽALOSTI“ , režija Marin Malešević, KINO KLUB NOVI SAD
„SIMULANT“, režija Marin Malešević, KINO KLUB NOVI SAD (www.kinoklub.org)
„DALEKO OD KUĆE“, režija Nenad Mikalački, Druid (Srbija) i 24 Hz (Nemačka)
„MIŠEVI“ , režija Marko Kaćanski, KINO KLUB NOVI SAD (www.kinoklub.org)

POZORIŠTE

„Jelizaveta Bam“, Danil Harms, Pjotr Nikolajevič
„Nemi konobar“, Harold Pinter, Gas
„Tartif“, Molier, Damis
„Ludi od ljubavi“, Sem Šepard, Martin
„Elektra“, Danilo Kiš, Zidar
„Rasprava“, Pjer Marivo, Mesrin
„Venčanje“, Vitold Gombrovič, Vlađa
„Kome verujete“ , Jelena Djordjević, gej panker, komšija, klinac sa segom, bolesnik u kadi
„Govorite li australijanski“, Uglješa Šaitinac, Mark, brat iz australije
„Nemi konobar“, Harold Pinter, Gas
„Vojcek“, Bihner, Andreas
„Ravangrad“, Đorđe Lebović, Kosta Milin
„Fiks ideja“, Leonid Andrejev, monodrama
„Kabare Ljubinko“, Aleksandar Popović, Ljubinko
„Romeo i Julija“, Šekspir, Paris
„Tužna komedija“ („Oblomov“), Gončarev, režija Egon Savin, asistent reditelja
„Kvarna Karma“, Ivan Pravdić, Ho
„The Greatful alive“, režija Miloš Pušić, Neven
„Beograd nekad i sad“, režija Siniša Kovačević, Vučko
„Nahod Simeon”, monah Nektarije
„Zverinjak“, Dušan Spasojević, Milisav Lukić
„Viktor ili deca na vlasti“, Gombrovič, Ida
„Audijencija“, Vaclav Havel, Vanjek
„Efekti“, Majkl Vukadinović, režija: Strahinja Bojović, Džoni
„Sati“, Majkl Kaningem, režija Milena Pavlović, Luis
„Timon Atinjanin“, Šekspir, režija Gorčin Stojanović, Sempronije
„Posetilac“, Majkl Vukadinović, režija Strahinja Bojović,Bogdan Janković
„Idiot“, Muza Pavlova, produkcija „PLUS TEATAR“
„Seobe“, Miloš Crnjanski, režija: Vida Ognjenović
„Veče sa Tinijem“, Bridžit Karpenter, režija: Strahinja Bojović i Bogdan Janković
„Bog Masakra“, Jasmina Reza, režija: Petar Jovanović
„Vatrena ćelija“, po motivima Kamijeve drame „Prevratnici“, režija: Marko Torlaković (u pripremi)
„Violinista na krovu“, režija Atila Bereš, Srpsko narodno pozorište
„Duh koji hoda“, autor : Dejan Dukovski, režija: Aleksandar Popovski
„Na drini ćuprija“, režija: Kokan Mladenović
„Razvojni put Bore Šnajdera“, režija: Predrag Štrbac
„Dopler“, režija: Aleksandar Popovski
„Svetozar“, režija: Jug Radivojević
„Katar“, režija: Ognjen Petković
„Deobe“, režija: Jug Radivojević
„Laža i paralaža“, režija: Slobodan Branković
„Velika depresija“, režija: Marko Čelebić
„Revizor“, režija: Petar Jovanović

NAGRADE

Godišnja nagrada Srpskog narodnog pozorišta za predstavu „DOPLER“
Najbolji glumac, uloga Ljubinka u predstavi „Kabare Ljubinko“, TremaFest
Najbolji mladi glumac, monodrama „Fiks ideja“, festivalu monodrame i pantomime, Zemun
Glumačka bravura, predstava „POSETILAC“, TremaFest 2011.
Nagrada za predstavu u celini, „kabare Ljubinko“, TremaFest

OSTALO

„Sebični div“, bajka po motivima istoimene bajke Oskara Vajlda
Prevod dramskog dela Majkla Vukadinovića „Efekti“ („Sound Cues“)
Prevod dramskog dela Majkla Vukadinovića „Posetilac“ („Visitor“)
Prevod dramskog dela Bridžit Karpenter „Veče sa Tinijem“ („An Evening With Tiny“
Saradnik dramskog programa radio televizije Vojvodine
Član žirija malog Sterijinog pozorja
Učesnik „United Solo“ festivala u Njujorku 2011. godine na Brodveju sa predstavom „Posetilac“ koja je izvedena na engleskom jeziku.
Učesnik „Fringe“ festivala u Pragu 2011. godine sa predstavom „Posetilac“ koja je izvedena na engleskom jeziku.
Učesnik „Zlatni Vitez“ festivala u u Moskvi 2013. godine sa predstavom „Fiks ideja“
Osnivač i Predsednik „PLUS Teatra“ koji se bavi produkcijom pozorišnim predstava uz podršku zvaničnih državnih institucija
Vodi dramski studio za decu pri pozorištu „Teatrilo “ u Novom Sadu

VIŠE O PROJEKTU

Projekat realizacije pozorišne predstave za decu „SVRBODARAMA“ predstavlja praizvedbu istoimenog dramskog teksta čiji je autor višestruko nagrađivani kljiževnik Duško Domanović u čijem bogatom pesničkom i dramskom opusu značajno mesto zauzimaju i dela posvećena najmlađima. Svakako treba da napomenuti da je „Svbodrama“ napisana u formi monodrame, za jednog glumaca, te da je na festivalu monodrame, u organizaciji Zmajevih dečijih igara, u decembru 2023. godine osvojila nagradu za najbolji dramski tekst. Propozicije pomenutog festivala su takve da trajanje predstave mora biti vremenski ograničeno na 15 minuta, a s tim u vezi autorski tim je nakon učešća na festivalu odlučio da se predstava proširi kako bi njeno trajanje zadovoljilo potrebe koje se tiču trajanja predstave. A šta je zapravo „Svbodrama“? To je pokušaj, namera autorskog tima da se u isto vreme postave granice i ukloni jaz između učenika i profesora, te da se na duhovit, edukativan i deci prikladan način profesor predstavi ne samo kao profesija od koje se očekuje da edukuje i procenjuje, već kao ličnost koja ima želju da edukuje, ali koja takođe ima svoju upitanost, probleme, vrline i mane. Zaključno sa činjenicom da je i profesor nekada bio dete i da će dete, možda, jednoga dana postati profesor.

Ideja o realizaciji projekta potekla je iz potrebe da se najmlađima na objektivan način približi uloga nastavnog kadra, te da se na taj način postave jasne granice, ali da se u isto vreme obriše i jaz u odnosima učenik-nastavnik. Ne treba posebno naglašavati da se u postojećem školskom sistemu i nastavni kadar i učenici i roditelji susreću sa mnogim izazovima i problemima koji se neretko završavaju upravo na štetu učenika. Pritisci sa kojima se nastavni kadar svakodnevno susreće, kako od roditelja tako i od novih zakonskih normi, vrlo često eskaliraju u situacije kojima nije mesto u u obrazovnim ustanovama kao najvažnijim institucijama koje se bave najmlađima. Nije samo nastavni kadar taj koji se susreće sa problemima, već su to i roditelji i deca. U ovom projektu nećemo podsećati na takve situacije jer su one već deo naše svakodnevice, ali su dobra polazna tačka za determinaciju problema, odnosno uzroka.
Smatramo da je suštinski problem u komunikaciji između roditelja, nastavnika i učenika. Kao i uvek loša komunikacija vodi u nerazumevanje, nerazumevanje u strah, a strah kao veoma jaka emocija briše bilo kakvu mogućnost kritičkog mišljenja prema sebi i drugima. U sredini ovako loše komunikacije nalaze se naši najmlađi i oni su na najvećem gubitku. Važno je razumeti i poštovati svaku profesiju, ali ukoliko u školskom sistemu uz profesiju ne postoji poštovanje ličnosti profesora sigurni smo da se devalvira i sama profesija. S toga smo izveli zaključak da je ovaj projekat odlična prilika da predstavimo ličnost profesora sa svim svojim vrlinama, manama, strahovima, brigama, odnosno sa svim stanjima i emocijama koje imaju i deca i roditelji, te pozaleći od činjenice da je i profesor dete koje je postalo profesor, ali i dete može jednoga dana postati profesor.
Princip po po kojem bi se ličnost profesora stavila iznad njegove profesije je u obrazovnom sistemu vrlo koristan jer nisu obrazovne ustanove samo edukativnog već i vaspitnog karaktera. Profesor je primer, uzor, neretko idol budućim naraštajima i kao takav on ne bi trebalo da taj deo svog bića iz bilo kog razloga skriva. Upravo kroz predstavu „SVRBODRAMA“ želimo da prikažemo raskošnu ličnost profesroa Srbe koji osima pravila svoje profesije otkriva i svoju pomalo luckastu stranu ličnosti u kojoj će se i deca prepoznati.